Vladin prijedlog o izmjeni Zakona o kaznenom postupku podržala je većina saborskih klubova, izuzev HDZ-a koji tvrdi da će takve izmjene stvoriti pravnu nesigurnost.
Prema predloženim izmjena, Zakon o kaznenom postupku usklađuje se s odlukom Ustavnog suda. Naime, Ustavni Sud je sredinom godine ukinuo 43 odredbe tog zakona zbog osiguravanja pravne zaštite oštećenicima i okrivljenicima, te učinkovitiji radni alat za tužiteljstvo.
Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, na početku je izvijestio da je od prvog čitanja u prijedlog ugrađen “osigurač”, po kojem će se postupak moći ponoviti na temelju stegovnog postupka protiv državnog odvjetnika koji nije podigao optužnicu.
Miljenić je objasnio da Vlada “ne želi da ljudi koji imaju novaca dobivaju odvjetnike po službenoj dužnosti na teret svih nas”, zbog činjenice da bi osuđena osoba morala snositi trošak postupka. Također je i naglasio da se zakonom precizira pojam financijskih istražitelja, kako bi se povećala kvaliteta borbe protiv financijskih malverzacija i otkrivanje nezakonito stečene imovine, piše Dnevnik.hr.
Hrvatski laburisti odobrili su predloženi zakon, a Branko Vukšić rekao je kako se nada da DORH-ovi istražitelji “neće nasjedati na fore poput one Sanaderove – sve sam te desetine ili stotine milijuna eura zaradio prodajom erotskih fotografija”, te je dodao:
“Profite poput Sanaderovih nije zaradila ni ostvarila ni američka pornografska industrija. To što si je sve priuštio Vidošević svakom je laiku bilo sumnjivo, njegovo opravdanje – imao sam nos za ulaganja, pije vodu jedino kod budala i jataka”.
Josip Salapić iz HDSSB-a upozorio je na curenje informacije o DORH-ovim i policijskim istragama.
“Ovih dana imamo slučaj da je jedan policajac u suradnji s medijima pustio neke informacije van”, rekao je Salapić, koji smatra da ZKP mora osnažiti mehanizme kojima će se sprječavati curenje informacija, jer bi, u protivnom, “cijeli postupak mogao pasti zbog neprofesionalnosti”.
Ingrid Antičević-Marinović (SDP) rekla je kako se boji da će odredba dodatno otvoriti mogućnost curenja informacije, budući da okrivljenik ima pravo na puni uvid u istragu.
