ISTRAGA ZBOG KOJE JE POLICIJA PROGONILA REPORTERE JUTARNJEG!
Reporteri Nedjeljnog tri su tjedna istraživali tko je, kako i po kojim cijenama kupovao parcele čija će cijena, zahvaljujući ulaganjima tvrtke Kraš i promjenama prostornog plana općine Pisarovina, strelovito rasti
Dobar posao u Pisarovini – tako bi se najkraće mogla opisati investicija Nadana Vidoševića, bivšeg predsjednika Uprave Kraša, a danas savjetnika najvećeg regionalnog proizvođača slastica, te njegovih sedmero najbližih suradnika, u malom mjestu Bratina u općini Pisarovina, dvadesetak kilometara južno od Zagreba. Šira javnost zna da je tamo Kraš d.d. još 2006. godine kupio oko pet milijuna kvadrata poljoprivrednog zemljišta, a na jednom dijelu prije točno tri godine tamo je nikao Krašograd, eko park sa smještajnim, ugostiteljskim i sportskim sadržajima u koji je Kraš investirao oko 25 milijuna kuna. Samo jedan čovjek u Pisarovini, općinski načelnik Tomo Kovačić, znao je da Kraš nije vlasnik baš svih parcela, već da nešto, nije znao koliko točno, ima i Nadan Vidošević, koji je, kao tadašnji predsjednik Uprave te kompanije, parcele kupovao i kao fizička osoba. Ono što su nakon tri tjedna istraživanja doznali reporteri Jutarnjeg lista nije znao baš nitko.
Imovinska kartica
Osim Nadana Vidoševića, poljoprivredna zemljišta usred ničega kupovali su čelni ljudi Kraša, redom, prokuristica Marica Vidaković (kupoprodajni ugovor glasio je na njezinog pokojnog supruga, nap.p.), Darko Radišić, član Uprave Kraša dok je predsjednik bio Vidošević, Tomislav Jović, član Nadzornog odbora i bivši član Uprave, Darko Penđer, član Nadzornog odbora (preminuo prošle godine nap.p.), Jadranka Ivčić, zamjenica predsjednika Nadzornog odbora, Zlatan Lisica, bivši predsjednik Nadzornog odbora, aktualni član Uprave te njegova supruga Danijela Lisica, članica Uprave Kraš-Esopa, Kraševe tvrtke kćeri.
U razgovorima s novinarima, kada je priča o Krašogradu bila aktualna, Vidošević je isticao kako je Kraš vlasnik “oko 500” hektara zemljišta, odnosno pet milijuna kvadrata. Istina je sljedeća. Provjerom u vlasnički list utvrdili smo da Kraš posjeduje 56 parcela na 4,295.840 kvadratnih metara, odnosno oko 430 hektara, a gotovo 150 hektara, ili točno 1,493.495 kvadratnih metara podijelila je između sebe rukovodeća osmorka. Već je na prvi pogled jasno da se oni nisu imali u planu baviti poljoprivrednom proizvodnjom pa se postavlja pitanje zašto su ugledni menadžeri kupili tako velike poljoprivredne površine i baš na toj lokaciji? Oni kažu da im se to učinilo dobrim poslovnim potezom. Evo zašto.
Dobar nos za biznis
Kada zemljišta usporedimo sa zemljišnim knjigama i Prostornim planom općine Pisarovina, odgovori na koje smo naišli daju logična objašnjenja, odnosno potvrđuju da ovi menadžeri imaju i više nego dobar nos za biznis, što se poljoprivrednih nekretnina tiče, pogotovo. Cijena njihovih parcela već je sada nekoliko puta viša nego onda kada su ih oni kupovali, a kada se izrealizira sve ono kako su to zamislili, mogli bi zaraditi možda i trideset puta više nego li su uložili. A plan je sljedeći, zemljišta oko njihovih obogatit će se vrijednim infrastrukturnim sadržajima, a njihove parcele, čak i da ih ne prenamijene u građevinske, odnosno ne pretvore u poduzetničke zone, samim time dobit će na vrijednosti. S obzirom na veličinu parcela, svaka kuna više koju bi dobili za kvadrat, u konačnici im donosi ukupno 1,5 milijuna kuna. Općinski načelnik Tomo Kovačić kaže nam da se poljoprivredno zemljište na tržištu Pisarovine prodaje po cijeni između 10 i 15 kuna po kvadratu, danas, u ovom trenutku. Oni su cijenu poljoprivrednog kvadrata plaćali između dvije i tri kune po kvadratu, a isti prostor, nakon eventualne prenamjene u građevni, vrijedit će 20, 50 ili 100 kuna, teško je reći. Recimo, usporedbe radi, da se u postojećoj zoni u Pisarovini cijene kreću između 40 i 90 kuna po kvadratu. S obzirom da se radi o vrtoglavim kvadratima zemljišta, ukupno bi bez problema mogli ubrati stotinjak milijuna kuna.
Za tako nešto trebali su imati podršku Kraša, odnosno informaciju iz Kraša, jer se njihove parcele na dvije strane naslanjaju na Kraševe, što su imali, jer su oni zapravo Kraš.
Prostor za tvornicu
Trebaju imati podršku općine, koju nam je prisnažio načelnik Tomo Kovačić, ali i države, odnosno Hrvatskih cesta, što ljudima s takvim vezama i nije neki problem. Podsjećamo da je vrijeme radnje 2006. godina, kada je na vlasti HDZ, a premijer je Ivo Sanader. Krenimo redom. Zemljište koje se naslanja na njihovo s južne strane, a u vlasništvu je Kraša, već je dobilo atraktivni sadržaj, na njemu je niknuo Krašograd. Zemljište koje se naslanja sa zapada je također Kraševo, a u prostornom planu već je “zatamnjeno”, odnosno vodi se kao Gospodarska zona Bratina-Kraš, i baš tu bi se trebala preseliti Kraševa tvornica iz Zagreba. To će se dogoditi čim Hrvatske ceste izgrade novu državnu cestu koja će spajati Pisarovinu izravno s čvorom Zdenčina, odnosno autocestom Rijeka-Zagreb. Umjesto dosadašnjih 25, do autoceste će se iz Pisarovine doći za pet minuta. Zanimljivo je da se ta državna cesta, koja je u planovima i Općine i Hrvatskih cesta, naslanja sa sjevera na baš sve parcele Nadana Vidoševića i njegovih partnera, i kada ona bude izgrađena, oni će na nju imati direktan izlaz. I ne samo to. Preko njihovih parcela prolazit će i put koji državnu cestu spaja s Krašogradom, gdje se planira gradnja velikog kampa s nogometnim terenima i hotelima, pa čak i neka naša verzija Disneylanda. To naravno, nije sve. S istoka se na zemljišta Nadana Vidoševića naslanja državno zemljište koje po Prostornom planu općine nosi naziv “Gospodarska zona Velika Jamnička”, te se i tu planira gradnja poslovne zone.
