Izbori koji su pred nama su povijesni i drugačiji od svih dosadašnjih. Povijesni su samo zato što prvi puta u hrvatskoj povijesti netko može postati zastupnik u saboru pomoću preferencijalnih glasova. Nisu povijesni zbog nekih novih ratova, domoljublja, crnih, crvenih i sličnih gluposti.
Prema informacijama koje su dostupne od stranaka, HDZ je dao naputak o tome da njihovi kandidati članovi HDZ-a ne traže preferencijalne glasove, dok je SDP sa svojim članovima i koalicijskim partnerima dao kandidatima slobodu da odluče o tome.
Korištenjem statističkih metoda  osvrnuti ćemo se na pitanje – kolika je vjerojatnost da se koalicijski partneri velikih stranaka „dočepaju“ Sabora?
Za one koji možda ne znaju  objasniti ćemo kako funkcioniraju preferencijalni glasovi – npr. Lista NN ima 35000 glasova i osvoji 2 zastupnička mjesta. Tada je potrebno 3501 preferencijalni glas da se s nižeg rednog broja na listi  uđe u Sabor. Dakle, ako nitko nema dovoljan broj preferencijskih glasova, u Sabor ulaze kandidati koji su 1. i 2. na listi, a ako dvoje imaju preko 3500 preferencijalnih, onda oni ulaze u Sabor, a prvi i drugi čekaju sljedeće izbore.
Uzet ćemo za primjer tri liste koje očekuju zastupnike u našoj županiji – HDZ s partnerima, SDP s partnerima i MOST.
HDZ i partneri – uzmimo podatke sa zadnja tri izbora za sabor. Svim strankama koje su sada u koaliciji treba zbrojiti glasove i dobivamo broj veći od 100,000. Dakle, bilo koji član koalicije mora skupiti više od 10,000 preferencijalnih glasova. Ako bi uzeli rezultate sa zadnjih izbora, da svi članovi HSS-a ili HSP-a glasaju preferencijalno za svog kandidata, to im nije dovoljno za ulazak u Sabor. Iz ove perspektive, oni su mudro iskorišteni kako ne bi došlo do „rasipanja“ glasova za listu. Usluge stranci su valjda na nekoj višoj razini.
SDP ima malo drugačiju situaciju. Broj glasača za njih od 2003. raste (2003. – 38,000, 2007. – 57,000, 2011. – 71,000). Budući da ne možemo očekivati značajni rast apsolutnog broja glasača, odnosno veliki uspjeh bi bio da ostanu na istoj razini, u tom slučaju je puno manji broj preferencijalnih glasova potreban za ulaz u Sabor, možda oko 6,000-7,000 glasova. Za razliku od prethodne liste ovdje se zbog odnosa u koaliciji javljaju kandidati iz manjih stranaka koji imaju šansi.

Po našim analizama kandidat HNS-a Klement Bašić, ako uspije privući sve glasače HNS-a, odnosno dobije pomoć od stranačke kolegice u smislu preferencijalnih glasova (jer oboje ne mogu upasti u Sabor) te uz kvalitetnu kampanju je jedini predstavnik manjih stranaka koji ima šansu postati zastupnik u Hrvatskom Saboru.
MOST će najvjerojatnije osvojiti jedan mandat (ili nula, u dva ne vjerujemo), a budući da je najpoznatije ime na prvom mjestu, isto ne očekujemo iznenađenja.