Inicijativa je to Antona Dobre, člana HDZ-a i bivšeg predsjednika Mjesnog odbora Žirje, uglednog šibenskog ugostitelja koji uskoro otvara noćni klub na šibenskoj plaži Banj, a koji smatra da bi stvaranjem specijalne ‘crveno-zelene’ zone na Žirju vratili otočanima osmijeh na lice i pomogli posrnuloj hrvatskoj ekonomiji.
– Pravog turizma bez takve ponude nema i ljudima treba osigurati ponudu po sistemu – tko voli, nek izvoli. Bez prostitucije i marihuane, to vam je u Hrvatskoj kao da gosta dovedeš u vrhunski riblji restoran, bez jastoga, škrpine i šampijera u ponudi. Država hitno mora omogućiti jedan takav vid turizma, kakav već imaju puno kulturnija i osvještenija društva od hrvatskoga. Bruto prihodi od turizma bi tako porasli da bi s lakoćom punili proračun i iskoristili sredstva za poboljšanje života u ovoj konzervativnoj naciji prepunoj napuštenih otoka i sela – kaže Dobra koji smatra da je Žirje idealno jer ima helliodrom, pristanište za jahte, a pretvaranjem otoka u posebnu zonu liberalne ponude, Šibensko-kninska županija postala bi turistički hit i donijela bogatstvo svojim žiteljima.
Umjesto aktualnih inicijativa da se na Žirju gradi centar za oboljele od PTSP-a za potrebe NATO država, zar ne bi bilo bolje vratiti ljudima osmijeh na lica kroz jedan takav vid ponude, pita se Dobra, a onda ćemo kroz takav turizam lako prodavati i ribe i pomidore.
– Nema gosta koji ne traži prostitutke u Šibeniku. Nema dana kad ne slegnem ramenima i kažem im – nažalost ništa. Sve to u gradu koji je početkom prošlog stoljeća imao nekoliko javnih kuća i očito bio puno napredniji nego danas – kaže Dobra čija inicijativa nije mrska ni direktoru šibenske Turističke zajednice Dinu Karađoli. Turisti, vele on, stalno traže dodatnu ponudu, kockarnice, pa i te egzotične poslastice, ali zasad Šibenik nema ni kvalitetni hotel, infrastrukturu za kongresni turizam niti pravu diskoteku.
– Još nismo zadovoljni s razinom ponude kakvu imamo, ali na dobrom smo putu da realiziramo velike projekte poput raspršenog hotela, otvaranja novog hotela na mjestu gdje je zgrada Revije, turski investitori grade luksuzni hotel u Mandalini… I prostitucija je vid turizma, kao i legalizirana marihuana, a oni u Amsterdamu sigurno nisu bolji ni pametniji od Šibenčana. No, zasad su to kod nas nezakonite djelatnosti i mislim da još nismo kao društvo zreli ponuditi turistima i takve oblike turizma. No, u budućnosti, zašto ne bi na jednom od otoka ponudili i to. Ako ide u Amsterdamu, išlo bi i kod nas – kaže direktor Karađole.
Otkako je marihuana legalizirana za slobodnu prodaju u još nekoliko država SAD-a, u Coloradu je procjena da će samo ove godine od poreza i trošarina država zaraditi 70 milijuna dolara, od čega će prvih 40 milijuna uložiti u izgradnju škola. Tržište marihuane, trenutno je jedno od najbrže rastućih poslovnih sektora pa je lani od prometa od uzgoja i maloprodaje legalne trave, prihodovano nevjerojatnih 1,44 milijarde dolara! Ove godine zarada će prijeći 2,34 milijardi, a do 2018. godine procjena je da će narasti do 10,2 milijardi dolara.
Hrvatska sramežljivo prati te svjetske trendove u stankama između svojih pretpotopnih rasprava o ustašama i partizanima. Tek nedavno je marihuana ušla u mainstream politiku kroz program trenutno po snazi treće nacionalne političke sile, stranke OraH koja zagovara eksploataciju industrijskog canabisa, ali i širu raspravu o medicinskom, pa i rekreativnom korištenju marihuane posjedovanje koje je u malim količinama prekršaj, a sadnja teško kazneno djelo za koje se ide u dugotrajni zatvor.
Orah 9. svibnja osniva svoju šibensku podružnicu i predstavljaju svoj program, doznajemo od Emilia Menđušića, njihovog prvog čovjeka u našem gradu.
– Mnogim našim teško oboljelim sugrađanima marihuana je zadnji spas, a kako je ne mogu dobiti legalno, moraju je tražiti nedopuštenim sredstvima zbog čega se osjećaju frustrirano i prljavo. Dosta nam je tabu tema u Hrvatskoj i vrijeme je za ozbiljnu javnu raspravu. Vjerujem da ipak više nismo tako zaostalo društvo da ne možemo normalno pričati o marihuani, bez emocija, ljutnje i strasti, pa neka struka dobije priliku dati nam odgovore. Teško mi je odgovoriti na hipotetsko pitanje treba li na jednom od naših otoka stvoriti jednu takvu zonu, ali sam svakako za širu javnu raspravu, za argumente i stvaranje od Hrvatske jednog, ne bogatijeg, nego boljeg društva – zaključuje Emilio Menđušić.
feral news /tekst&foto: šibenik.in /
