Od ovog mjeseca više bračni ni izvanbračni partneri neće moći prodati, založiti ili dulje od godine dana iznajmiti nekretninu i pokretninu koja je bračna stečevina bez suglasnosti svojeg partnera. Novost je to koju uvodi Obiteljski zakon koji je startao prvog rujna, a tiče se prometa imovine koja je stečena u braku ili izvanbračnoj zajednici. A izvanbračna je zajednica, zajednica muškarca i žene koja traje dulje od tri godine ili kraće ako imaju dijete.
Tim se zakonom kani izbjeći situacije da jedan od supružnika na svoju ruku i bez znanja drugog optereti hipotekom ili zalogom bračnu imovinu ili obiteljski dom, što rezultira ne samo financijskim obvezama nego i mogućnošću da obitelj ostane bez imovine i krova nad glavom te želi postići da imovinom upravljaju oba (izvan)bračna partnera.
– U prvo će vrijeme možda ove odredbe izazvati pomutnju jer ljudi ne čitaju zakone, pa ćemo mi posrednici u prometu nekretninama biti oni koji će ih na to upozoravati. No, možda će se nekom sve to činiti kao dodatna komplikacija, međutim mi akteri na tržištu nekretnina pozdravljamo donošenje zakona jer je to još jedan način kojim se štite ugovorne strane i jača transparentnost tržišta nekretnina – kaže nam Diana Perger, posrednica u prometu nekretninama.
Ovjera potpisa
Suglasnost za pravni posao
– Bračni ili izvanbračni drug bit će supotpisnik na određenoj dokumentaciji, a u dogovoru s bankama, bit će supotpisnik predugovora o kupoprodaji, ugovora o kupoprodaji, ugovora o zakupu ili najmu i slično te će tako dati suglasnost za pravni posao koji se obavlja – veli Perger. Kaže nam da ona sama nema neugodnih iskustava s tim da su neki bračni supružnici prodavali nekretnine bez znanja svog bračnog druga, ali se događalo da kupci stanova traže da se na kupoprodajnim ugovorima potpiše i supružnik prodavatelja nekretnine.
Nove odredbe pozdravlja Jasminka Biliškov, zamjenica predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja nam kaže da je, prije negoli se počela baviti poslom s nekretninama, radila u Centru za socijalnu skrb te iz tog iskustva zna da se znalo dogoditi da jedan bračni drug proda imovinu bez znanja drugog.
Veli, kad su bračnim drugovima odnosi u redu, onda nema ni problema, no kada započne brakorazvodna parnica ili supružnici počnu živjeti odvojeno, zna se dogoditi da jedno bez znanja drugog proda stan ili neku drugu nekretninu koja je zajednička imovina.
– Prema obiteljskom zakonu bračna se stečevina dijeli napola među supružnicima, a ako je jedno prodalo zajednički stan na koji se kupac uknjižio, onda drugo polovinu tog novca mora potraživati sudski od supružnika. Agenti koji prodaju nekretnine nisu morali znati da je prodavatelj stana započeo brakorazvodnu parnicu, a ovim zakonom će se takve stvari riješiti na dobar način – kazuje nam Biliškov. Veli, u ugovorima njezine agencije uvijek je supotpisnik uz prodavatelja bio i njegov supružnik uz čiju jer suglasnost obavlja prodaja.
Da zajedničku imovinu Obiteljski zakon nastoji zaštititi bolje, svjedoče i odredbe da jedan bračni ili izvanbračni partner bez pismene suglasnosti drugog ne može prodati, založiti niti iznajmiti dulje od jedne godine ni pokretnu imovinu koja se upisuje u javne upisnike.
Riječ je o upisnicima sudskih i javnobilježničkih založnih prava najčešće su u njima pokretnine su automobili, brodovi, strojevi, umjetnička djela… Znači, mislite li prodati automobil koji ste kupili za vrijeme braka, za to vam pismenu suglasnost, ovjerenu kod javnog bilježnika, mora dati suprug.
