Nedavnu izjavu ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa da predloženim izmjenama Zakona o radu Hrvatska slijedi primjere najbolje europske prakse, poput one u Njemačkoj, u četvrtak je kritizirao Njemački savez sindikata, koji tvrdi da su njemačke reforme tržišta rada s početka 2000-tih pogoršale položaj njemačkih radnika.
Slika ekonomskog čuda, u čijoj pozadini stoje tzv. Hartzove reforme, uvelike se temelji na mitovima, tvrdi DGB, koji je Savez samostalnih sindikata Hrvatske obavijestio o Marasovu pozivanju na njemački primjer.
Niska stopa nezaposlenosti u Njemačkoj, koja već treći mjesec zaredom iznosi 6,8 posto, ne pokazuje pravu sliku, poručuju njemački sindikalci u priopćenju koje prenosi SSSH.
Visoka cijena niske nezaposlenosti
Niska nezaposlenost ostvarena je uz visoku cijenu koja je plaćena rastom atipičnih oblika zapošljavanja i čitavog sektora niskih plaća, čime njemački radnici nisu profitirali niti su dovedeni u bolji položaj, tvrdi se u priopćenju.
Ali, ne spominje se da je nezaposlenost u Hrvatskoj neusporediva s onom u Njemačkoj – stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za siječanj ove godine iznosi 22,4 posto, što je najviša stopa još od sredine 2002. godine.
DGB posebno upozorava na rad posredstvom agencija za privremeno zapošljavanje, koji se često koristi kako bi se njime zamijenio standardni rad, na puno radno vrijeme.
U priopćenju je navedena izjava Annelie Buntenbach, članice Izvršnog odbora DGB-a, kako njemački model pokazuje da “neuravnotežene reforme tržišta rada vode u krivom smjeru”.
Prema njezinoj tvrdnji, glavni su razlozi zbog kojih Njemačka ostvaruje dobre ekonomske rezultate snažno socijalno partnerstvo i radnička participacija.
SSSH Marasa poziva da, prije nego li krene uspoređivati hrvatsko i njemačko radno zakonodavstvo, razmisli poštivaju li se zakoni u Hrvatskoj jednako kao i u Njemačkoj.
Zatražili prijevremene izbore
Je li i u toj zemlji moguće da radnik odradi posao a za to ne primi plaću? – pita SSSH.
Hrvatski sindikati u srijedu su organizirali prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu, tražeći povlačenje saborske rasprave o ZOR-u.
Sindikati smatraju da bi takav zakon drastično pogoršao uvjete života i rada hrvatskih građana, produbio nejednakosti i potkopao temelje za budućnost ekonomije i društva.
Nakon što je rasprava, ipak, održana, sindikalni čelnici napustili su galeriju u Hrvatskom saboru, s koje su pratili zasjedanje, te izašli pred okupljene prosvjednike i najavili prikupljanje potpisa za raspisivanje izvanrednih izbora.
U utorak je održan dvosatni štrajk solidarnosti, zbog neisplate 25 plaća radnicima Zdravstveno-rekreativnog centra u Lipiku, koji je u većinskom vlasništvu države, te neisplate šest plaća u Areni Pula, koja je u privatnom vlasništvu.
Izvor: Agencije / Aljazeera /
