Evo kako nas truju: hrana ‘napumpana’ aditivima može uzrokovati rak i autoimune bolesti

Veći su vam neprijatelji aditivi i sve ono što se krije u hrani nego masnoće – sve češće ponavljaju liječnici i nutricionisti, uz savjet kako bismo u trgovini, prije nego što stavimo namirnicu u košaru, najprije trebali prekontrolirati E-brojeve na etiketama.

“Jedi kuhano, sine”, vjerojatno i vama majka ponavlja svaki dan, a na što redovito odmahujete rukom. No, trebali biste je poslušati.

Svježa hrana, pripremana kod kuće, za razliku od one industrijske, “oslobođena” je od 100 aditiva – e-brojeva koje su hrvatski stručnjaci sastavili na listu opasnih dodataka hrani. Iako je većina aditiva bezopasna, velika je lista “kemije” koja svakodnevno prođe kroz naše tijelo, a potom može uzrokovati niz bolesti, od autominuh oboljenja do raka.

Što sve rade aditivi

No, takvi aditivima napumpani proizvodi i dalje su na tržištu jer prehrambenoj industriji omogućuju golemu zaradu. Aditivi produžuju trajnost proizvoda, mijenjaju izgled namirnice (bojila), modificiraju i poboljšavaju okus (pojačivači okusa, arome), značajno povećavaju volumen proizvoda (sredstva za rahljenje u kruhu), vežu vodu u proizvodu (fosfati u kobasicama, hrenovkama), olakšavaju i pojeftinjuju proizvodnju, skladištenje i transport…

No, i kada čitamo deklaracije, nismo sigurni što kupujemo jer pojedini proizvođači – u strahu da se njihov artikal neće kupovati – ne deklariraju sve što su “upumpali” u proizvod.

Je li se kvaliteta hrane povećala ili smanjila ulaskom u EU?

Smanjila, kažu stručnjaci, navodeći da su nam sada dostupne paštete od svega dvije kune, salame od pola kilograma za nekih desetak kuna, a u kojima ima i desetak raznih „eova“.

I onda krenem po trgovini, prevrćem po rukama razne jeftine prehrambene namirnice i za oko mi zapadne proizvod koji se naziva sir, ali nema veze sa sirom, proizveden je u laboratoriju, a najviše ga zbog niske cijene, kaže prodavačica, kupuju vlasnici fast foodova i tako, dodaje, truju narod.

Sir koji to zapravo nije

– Danas proizvođači hrane s pomoću aditiva mogu dizajnirati izgled, boju, miris i okus nekog proizvoda, neovisno o vrsti i kakvoći sirovine od koje je proizveden. Tako se, primjerice, može kupiti nešto što nalikuje na sir, miriše kao sir, topi se kao sir, a ne sadržava ni jednu kap mlijeka, nego mješavinu biljnih masnoća i škroba.

Izgled i okus sira u tom proizvodu dobiveni su upotrebom pojačivača okusa, konzervansa, aroma i bojila. Ovaj se surogat zatim reklamira kao idealan proizvod za pizzu i sendviče, a s etikete (napisane sitnim slovima!) doznajemo da je riječ zapravo o zamjeni za topljeni sir – napominju hrvatski stručnjaci prof. dr. Valerije Vrček, doc. dr. Željko Krznarić, doc. dr. Senka Djaković, dr. sc. Ivana Vinković-Vrček i mr.sc. Danijel Ljubas koji su oformili stručan tim u želji da građane informiraju o štetnosti e-brojeva.

Navedeni stručnjaci su inače zaposleni na Farmaceutsko-biokemijskom, Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, a otvorili su i web-stranicu www.e-brojevi.udd.hr na kojoj žele alarmirati građane i liječnike da pripaze na „eove“.

Šetam se dalje trgovinom, gledam deklaracije i zapazim aditiv E950 ili Acesulfam-K koji sam našao na vrećicama juha, desertima, slatkišima i na cola pićima, posebice onima s nula kalorija. Što za njega kaže struka?

Nisu svi aditivi loši…

– Umjetno sladilo i pojačivač okusa acesulfam K jest bijeli kristalinični prah koji je 200 puta slađi od šećera saharoze. Proizvodi se kemijskom sintezom iz derivata acetooctene kiseline. Unatoč tomu što nije odobrena masovna upotreba, u širokoj je primjeni u svakodnevnoj hrani, lijekovima, kozmetici…

Znanstvena su istraživanja jasno pokazala da acesulfam K, kao i neka druga umjetna sladila, kod eksperimentalnih životinja uzrokuje rak i povećava izglede za pojavu raka u ljudi. Izbjegavati! – upozoravaju naši stručnjaci.

I gdje se onda još nalazi taj acesulfam K koji hrvatski stručnjaci označavaju opasnim i preporučuju da ga se zaobilazi u širokom luku?

U slatko-kiselom konzerviranom voću i povrću, trajnim i polutrajnim ribljim proizvodima i marinadama od ribe, rakova i mekušaca, u aromatiziranim bezalkoholnim napitcima i desertima, slatkišima, napitcima na osnovi mlijeka ili voća.

Taj aditiv nalazimo i u bezalkoholnom pivu, desertima na osnovi voća i povrća, grickalicama, konzerviranom voću i povrću, umacima, senfu, dijetnoj hrani, bombonima, slasticama na osnovi kakaa ili sušenog voća, gumama za žvakanje, sladoledima…

Čitajući deklaracije i uspoređujući s tablicom opasnih aditiva koju su sastavili hrvatski stručnjaci, a sve na temelju stranih istraživanja, čovjek se zapita što svaki dan, ne znajući, ubacuje u svoj organizam.

Jesu li baš svi aditivi loši, pitali smo profesora Valerija Vrčeka s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

– Naravno da nisu, od oko 300 dopuštenih njih sto ulazi u sferu onih koje bi trebalo uzimati s oprezom, a neke od njih ne bi trebalo konzurmirati nikako – kaže Vrček, kojemu posebno smetaju bojila u hrani.

Vrijednost im je nula, služe samo za šminku.

– Te kemikalije nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost. To je kemijsko nasilje nad hranom i ja to ne želim kupovati, mislim zbog čega bojiti hranu, da bude ugodnija oku?! – čudi se profesor Vrček, kojega smo pitali gdje onda kupuje hranu.

– Izbjegavam kupnju po šoping-centirima. A ako već kupujem po trgovinama, onda naravno da pogledam deklaraciju. Hranu je najbolje kupovati sirovu, od provjerenih proizvođača na placu, a onda je potom sam spremati doma.

Znam da je to nekima teško, radije spremaju hranu koja se stavi u mikrovalnu i pripremi za par minuta, a bude ukusna. No takvo hranjenje nosi ozbiljne rizike. I ljudi moraju biti toga svjesni – upozorava Vrček koji se osvrnuo i na (ne)etičnost prehrambene industrije.

– Oni žele profit, zaradu, naravno da ih nije briga za zdravlje i dobrobit ljudi, njima je hrana kao i prodaja cipela – kaže profesor, koji mi je savjetovao da malo usporedim e-brojeve s hranom koju imam doma. Također, napomenuo je da raznih štetnih sastojaka ima i u kozmetici, a da ljudi jednostavno toga nisu svjesni.

„Koristim probiotik za probavu. U deklaraciji stoji da sadrži konzervanse E 217 i E 219… Navodi se da E 217 uzrokuje rak, molim vas recite mi Vaše mišljenje“, pitao je jedan znatiželjnik nedavno profesora Vrčeka.

Ima ih i u kozmetici

– Svi p-hidroksi benzoati, označeni od broja E214 do E219 pripadaju skupini takozvanih parabena. Svi se oni u organizmu razgraduju do p-hidroksi benzojeve kiseline.

Za sve parabene, a posebno za E219, koji navodite, postoji niz znanstvenih radova koji upozoravaju da se radi o potencijalno štetnim kemikalijama.

Posebno se govori o njihovu estrogenom i karcinogenom djelovanju, a moguće je da uzrokuju razne oblike alergija.

Osim u prehrambenim proizvodima, parabeni se koriste i u kozmetičkoj industriji. Nekoliko originalnih znanstvenih studija dokazuju njihovo hormonsko, karcinogeno i alergijsko djelovanje – upozorava profesor koji je odgovorio i na pitanje ne bi li bilo jednostavnije da se zabrani prodaja proizvoda sa štetnim E-brojevima ili da proizvodi sa štetnim brojevima budu vidljivo označeni.

– Kao prvo, pokušajte smanjiti “ovisnost” vlastite prehrane o različitim smrznutim, gotovim, konzerviranim, obojenim, instant, fast-food surogatima i sličnim industrijskim proizvodima, pa će vaše snalaženje u trgovini biti jednostavnije, a nabava hrane zanimljivija, maštovitija i odgovornija.

Drugo, slažem se s vama da bi proizvode sa štetnim sastojcima trebalo zabraniti, ali to moraju provesti nadležne institucije.

Što će nam boja u hrani?

Saša JADRIJEVIĆ TOMAS

Skupi se te ‘kemije’ u godinu dana u organizmu…

Počela je era zloporabe aditiva u smislu proizvodnje jeftinih proizvoda i što bolje zarade – kaže splitska nutricionistica Dragana Olujić.

– Kada se ispituje određeni aditiv, jedna od najvažnijih kontrolnih točaka jest njegova potencijalna opasnost za zdravlje. Međutim, doza je upravo ono što nešto može pretvoriti u jako opasnu tvar.

S obzirom na ekonomsku situaciju u društvu kao i nedostatak vremena, prisiljeni smo kupovati jeftinu hranu (koja je puna aditiva) kao i već prerađenu, usudila bih se nazvati i gotovu hranu (koja je također puna aditiva).

Kada se to sve zbroji u jednom danu, pa naposljetku u jednoj godini, to je količina adtiva koja je jako visoka. Istina je da čovjekov organizam ima strahovito velike mogućnosti uklanjanja toksičnih i nepotrebnih tvari, ali pitanje je do kada i koja je to doza koju možemo podnijeti? Doza aditiva u hrani je također ograničena, ali nitko ne zna niti može pretpostaviti koliko će različitih prehrambenih proizvoda čovjek primijeniti u jednom danu?

U tom slučaju, doza je ta koja nevažno čini opasnim – upozorava Olujić, dodajući da nikakvi koncentrati za pripremu jela u prahu i kockama ne mogu zamijeniti pravu čistu sirovinu od koje bi se jelo trebalo pripremati.

Pazi li što kupuje, pitali smo je…

– Da, pazim. Kao i na ostale sastojke te podrjetlo hrane. Ograničila sam kupnju na konkretne proizvođače i proizvode i nikada baš nikada ne radim ustupke. Imam malu djecu koja rastu, razvijaju se i mislim da je to jedna od boljih stvari koju za njih radim.

Moji najbliži prijatelji i obitelj također jako vode računa o izboru i pripremi hrane. Mislim da sam im bila dobar primjer djelovanjem, nikako pričom – kaže Olujić.

OVO SU ADITIVI KOJI BI SE TREBALI IZBJEGAVATI!

Dolje navedene aditive, kažu hrvatski stručnjaci prof. dr. Valerije Vrček, doc. dr. Željko Krznarić, doc. dr. Senka Djaković, dr. sc. Ivana Vinković-Vrček i mr. sc. Danijel Ljubas, trebalo bi izbjegavati. Neki od njih imaju kancerogena svojstva, drugi uzrokuju alergije, bolesti probavnog sustava, alergije, autoimune bolesti… Stoga, isprintajte ovaj popis i kad kupujete hranu, provjerite ima li u njima dolje navedene „kemije“. Kompletan popis dopuštenih i opasnih aditiva pogledajte na web stranici www.e-brojevi.udd.hr.

BOJILA
E102 Tartrazin
E104 Kinolinsko žuto, Quinoline yellow
E110 Sunset žuto FCF, Sunset Yellow FCF, Orange S
E122 Azorubin, Azorubine, Carmoisine
E123 Amarant, Amaranth
E124 Košenil crveno A, Ponceau 4R, Cochineal red A
E129 Allura crveno AC, Allurared AC
E131 Patent plavo V, Patentblue V
E132 Indigotin, Indigotine
E133 Briljant plavo FCF, Brillantblue FCF
E142 Zeleno S, Green S
E151 Briljant crno BN, Brillantblack BN
E154 Smeđe FK, Brown F
E155 Smeđe HT, Brown HT

KONZERVANSI
E210 Benzojeva kiselina
E211 Natrijev benzoat
E212 Kalijev benzoat
E213 Kalcijev benzoat
E214 Etil p-hidroksibenzoat
E219 Natrijev metil-p-hidroksibenzoat
E239 Heksametilentetramin
E242 Dimetil – dikarbonat
E249 Kalijev nitrit
E250 Natrijev nitrit
E284 Borna kiselina
E285 Natrijev tetraborat (boraks)

ANTIOKSIDANSI, REGULATORI KISELOSTI…
E321 Butil-hidroksitoluen (BHT)
E338 Fosforna kiselina
E339 Natrijevi fosfati
E340 Kalijevi fosfati
E341 Kalcijevi fosfati
E343 Magnezijevi fosfati
E385 Kalcijev dinatrijev etilendiamintetraacetat (kalcijev dinatrijev EDTA)
E407 Karagenan
E407a Pročišćena morska alga Eucheuma (PES)
442 Amonijev fosfatid
E444 Saharoza-acetat-izobutirat
E445 Glicerolni esteri iz smola drveta
E450 Difosfati i pirofosfati
E451 Tripolifosfati
E452 Polifosfati
E476 Poliglicerol-poliricinoleat

REGULATORI KISELOSTI, TVARI ZA SPREČAVANJE ZGRUDNJAVANJA…
E512 Kositrov (II) klorid

POJAČIVAČI OKUSA
E620 Glutaminska kiselina
E621 Natrijev glutamat
E622 Kalijev glutamat
E623 Kalcijev glutamat
E624 Amonijev glutamat
E625 Magnezijev glutamat

UMJETNA SLADILA, STABILIZATORI, ZGUŠNJIVAČI…
E950 Acesulfam K
E951 Aspartam
E952 Ciklaminska kiselina i njezine natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli
E954 Saharini njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli
E961 Neotam
E962 Sol aspartam i acesulfama

SEDAM OPASNIH IZ NAŠIH TRGOVINA

1. E110 Sunset žuto, Sunset Yellow FCF, Gelborange S
Umjetno narančasto bojilo iz skupine azo-bojila koje nalazimo u pekarskim proizvodima, desertima, slatkišima, grickalicama, alkoholnim pićima. Istraživanja su pokazala da može izazvati alergijske reakcije (urtikarija, rinitis), posebno kod osoba koje su osjetljive na salicilnu i benzojevu kiselinu (E210). Može utjecati na nastajanje neurodermitisa i astme. U pokusima na životinjama ustanovljena je pojava raka bubrega..
Odlukom Europskog parlamenta koja je od 2010. godine obvezujuća za sve zemlje članice Europske unije, na deklaraciji namirnica kojima je dodano jedno od sljedećih bojila: E102, E104, E110, E122, E124, E129, mora stajati upozorenje: „Može uzrokovati poremećaj aktivnosti i pažnje djece.” Izbjegavati! Također, izbjegavati i pojedina druga bojila.

2. – E132/Indigotin, Indigotine
Umjetno plavo bojilo nalazimo u slatkišima, sladoledima, grickalicama. Znanstvena istraživanja provedena na laboratorijskim miševima pokazala su da se indigotin uz prisutnost natrijeva nitrita pregrađuje u kancerogene nitrozamine. Izbjegavati!

3. – E954/Saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli
Umjetna sladila. Saharin je prvo kemijski sintetizirano sladilo koje je oko 500 puta slađe od šećera saharoze. Nalazimo ga u alkoholnim i bezalkoholnim pićima, mliječnim desertima, slatkišima, grickalicama, kornetima, gumama za žvakanje… Prvobitno se dobivao iz toluena, ali se danas proizvodi kemijskom sintezom iz o-klortoluena ili iz ftalne kiseline. Nema nikakvu energijsku vrijednost, a često se rabe u kombinaciji s ostalim umjetnim sladilima (vidi E950 – E952). Iako se smatraju bezopasnima, u istraživanjima je nakon konzumacije saharina u pokusnih životinja uočena pojava raka mokraćnoga mjehura i štitnjače. Ta su sladila 1977. u SAD-u bila zabranjena, no vraćena su u upotrebu 1991.godine. Izbjegavati!

4. – E407/Karagenan
Prirodni biljni zgušnjivač i sredstvo za mijenjanje konzistencije. Iz organizma se izlučuje u nepromijenjenu obliku. Nalazimo ga u pasteriziranom vrhnju, mlijeku u prahu, pekarskim proizvodima, kolačima i keksima, majonezi, margarinu, bombonskim proizvodima, masama za punjenje, preljevima, prašku za pudinge, kreme, deserte, bezalkoholnim osvježavajućim napitcima, bazama od agruma, koncentratima za juhe i umake, dodatcima jelima, začinima, grickalicama od žitarica i krumpira, senfu…U pojedinim slučajevima može uzrokovati alergiju.
Iako se u namirnice smije dodavati prema pravilu quantum satis, otkriveno je da se u nekim proizvodima može kontaminirati etilen-oksidom, zbog čega nastaju etilen-klorohidrini, izrazito kancerogeni spojevi.
Istraživanja na eksperimentalnim životinjama pokazala su da razgradni produkti karagenana, koji nastaju pod utjecajem visoke temperature i kiselina, izazivaju ulceracije gastrointestinalnoga trakta te da mogu dovesti do kancerogenih promjena ili uzrokovati nastajanje Chronove bolesti. Izbjegavati!

5. – E249/Kalijev nitrit
Umjetno sredstvo za konzerviranje kojeg nalazimo u širokoj paleti polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda i prerađevina. Industrijski se proizvodi kemijskom sintezom iz kalijeva nitrata. Kao prehrambeni aditiv dodaje se uz natrijev nitrit (E250) radi inhibicije rasta anaerobnih mikroorganizama, te za održavanje lijepe crvene boje mesa i stabilizaciju arome skladištenog mesa.U organizmu nitriti nastaju enzimatskom redukcijom nitrata pod utjecajem crijevne mikroflore. U kiseloj sredini (npr. u želudcu) ili pri temperaturama višima od 130 °C (npr. pri prženju hrane) nitriti se pregrađuju u nitrozilov kation koji ima sposobnost nitrozacije sekundarnih i tercijarnih amina, pri čemu nastaju kancerogeni nitrozamini. Preporučuje se smanjenje potrošnje hrane iz salamure (slanine, kobasica) te izbjegavanje pečenja ili prženja takve hrane. Često konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati!

6. – E214/Etil p-hidroksibenzoat
Umjetno sredstvo za konzerviranje kojeg nalazimo u želatinoznim zaštitnim slojevima na mesnim proizvodima (kuhanim, salamurenim ili sušenim), te paštetama, grickalicama, slatkišima. Ester p-hidroksibenzojeve kiseline pripada skupini parabena, a poznat je i kao etil-paraben. Proizvodi se kemijskom sintezom. Često se kombinira s benzojevom i/ili sorbinskom kiselinom. U pokusima na životinjama ustanovljeno je da djeluje omamljujuće te da može utjecati na širenje krvnih žila i pojavu grčeva. Utvrđeno je da u pojedinačnim slučajevima može uzrokovati alergijske i pseudoalergijske reakcije. Pojedinačna znanstvena istraživanja pokazuju da parabeni posjeduju kancerogena svojstva i endokrinu aktivnost te da mogu štetno djelovati na reproduktivne funkcije, fetalni razvoj te na razvoj raka dojke.
Opravdanost česte upotrebe parabena danas je vrlo kontroverzna, te još nije dovršena konačna procjena njihove sigurnosti i/ili moguće toksičnosti. Vidi E210. Izbjegavati!

7. – E210 /Benzojeva kiselina
Benzojeva kiselina i njezine soli mogu izazvati alergijske i pseudoalergijske reakcije u osoba koje boluju od astme i koje su osjetljive na salicilnu kiselinu. Nalazimo je u bezalkoholnim pićima, sušenoj ribi, džemovima, želeu, marmeladi, namazima, desertima na voćnoj osnovi, umacima, čajevima, gumama za žvakanje, delikatesnim salatama, dijetetskoj hrani… U pokusima na životinjama pri konzumiranju velikih količina (više od 25 mg/kg tjelesne težine) primijećene su pojave grčeva, smetnje probavnog sustava, te oštećenja živčanog sustava. Znanstvena istraživanja pokazuju da u kombinaciji s azo-bojilima može uzrokovati sindrom hiperaktivnosti i poremećaj pažnje u djece. Dokazano je da interakcijom benzojeve kiseline i njezinih soli benzoata (E211, E212 i E213) s askorbinskom kiselinom (E 300) u osvježavajućim pićima nastaje karcinogeni benzen, i to u koncentracijama iznad 1 milijarditog dijela (1 ppb) što je maksimalna dozvoljena granica za benzen u vodi za piće. Stoga je potrebno izbjegavati sokove i pića u kojima se askorbinska kiselina nalazi u kombinaciji s benzojevom kiselinom ili benzoatima. Iako se smatra bezopasnom, konzumiranje nije preporučljivo. Izbjegavati!

10 ZAPOVIJEDI

1. Čitajte deklaracije!

2. Uvijek uz sebe imajte popis opasnih aditiva.

3. Izbjegavajte mesne prerađevine

4. Jedite svježu hranu i pripremajte je doma

5. Izbjegavajte fast foodove jer u sendviče stavljaju najjeftinije sastojke, kao i umjetni sir koji nije ‘vidio’ mlijeka

6. Mlijeko i mliječne proizvode kupjte s oprezom, pazite i među njima se ponekad kriju e-brojevi

7. Nisu svi aditivi štetni, neki su jako korisni (KURKUMIN)i bez njih bi ljudska prehrana bila nemoguća. Stoga surfajte, čitajte literaturu iz provjerenih izvora (e-brojevi.udd.hr)

8. Izbjegavajte ‘gotovu’ hranu iz trgovina koja se pripravlja u mikrovalnoj

9. Djeci obavezno pripremajte hranu doma, kuhajte im ili pripremajte sirove namirnice, njihova prehrana se nikako ne smije temeljiti na pekarskim proizvodima, grickalicama i slatkišima

10. Izbjegavajte pića, žvakaće gume i slatkiše sa sladilima i bojilima

Feral G.M. / Slobodna Dalmacija