Selo Plavno smješteno je u prekrasnoj dolini, samo 18 kilometara od Knina. Danas,  prema zadnjem popisu stanovništva u Plavnom živi  260 ljudi.

Od javnih objekata u Plavnom ćemo brzo ugledati spaljenu pošta i napuštenu osnovnu školu . Preciznije (što govori i o nekadašnjoj veličini mjesta), u selu su dvije osnovne škole – jedna manja u zaseoku Torbice i druga veća u zaseoku Bašinac. Nakon Oluje obje škole bile su čitave i neopljačkane. Danas to nije tako, ali je ova veća barem u kakvoj-takvoj  funkciji:  netko u njoj čuva sijeno.

Međutim, nije sve ni tako crno jer je  selu , skoro nasred polja – sagrađena ambulanta koja uredno radi čak  jedan dan svakog  tjedna. 

Cesta Knin – Plavno je posebna priča: ona je relativno dobra, ali samo ljeti. Međutim, kad krene zima ceste se pretvaraju u rječice nalik na scene iz dokumentaraca Ultimate survival. Odroni su toliko česti da su vozači već navikli voziti slalome između hrpa odronjenih kamenja koji danima stoje na cesti prije nego ih cestarske službe uklone. Do sljedeće kiše.

Naravno, ne treba niti napominjati da je cesta cijelom svojom dužinom – neosvijetljena javnom rasvjetom.

 Ne tako davno koristila se i cesta preko zaseoka Dosinci  – gdje se danas nalazi vojni kompleks. Međutim, iako ta cesta ne prolazi kroz vojni kompleks, ona se više ne koristi za potrebe lokalnog stanovništva.

A uz samo malo truda, finacija i dobre volje (manje nego što se uloži za krpanje ove druge ceste) put od Knina do Plavnog bio skraćen za duplo !

U selu se nalaze dvije crkve. Prva je na Bašincu a potječe iz davne1618. godine. Druga crkva je u Zorićima, sagrađena nakon rata. Neasfaltirane lokalne ceste prema zaseocima pune su vododerina i rupa, bageri ponekad poprave, sljedeća kiša opet uništi i  i tako unedogled.

Iako se Plavno ne može pohvaliti kao selo sa puno djece, činjenica je da približno desetak osnovnoškolaca pohađa osnovnu školu u Kninu. Autobus ide dva puta dnevno, ali samo do Plavnog, tako da djeca i stanovništvo zaselaka ponekad trebaju i do 45 minuta pješačiti do svojih domova.

U Plavnom nema niti jedne trgovine, nema fiksnog telefona , nema interneta, čak je i TV signal vrlo slab a programi uglavnom negledljivi.

Plavno je poznato po izuzetno plodnoj zemlji, obilju čiste vode i idealno je za ekološku poljoprivredu i stočarstvo. Nažalost, od nekog projekta koji će donijeti svjetliju budućnost Plavnom ili od agroturizma nema niti – A.  

U Plavnom se nalazi i jedan povijesni spomenik – Turska kaca,  kao i jezero Torbička pećina iz kojeg je akvaduktom napajan rimski logor Burnum blizu Ivoševaca.

 A u susjednom selu – Očestovu,  kroz koje prolazi starorimski akvadukt nema vode ni danas (o tom drugom prilikom).