Hrvatska se vraća u predgajevo doba, u kolonijalni položaj, samo je sada umjesto njemačkoga kolonijalni jezik engleski – tvrdi akademik Krešimir Nemec s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Taj je odsjek nedavno poslao Otvoreno pismo u povodu natječajnog postupka za prijavu znanstvenih projekata Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ).
U pismu se znanstvenici s toga odsjeka osvrću na to da je prijavljivanje za znanstvene projekte HRZZ-a na engleskom jeziku i, iznimno za humanističko znanstveno područje, i uz dodatno obrazloženje, na hrvatskom i engleskom jeziku.
Unaprijed nam je jasno da će naša reakcija na tako sročene propozicije u modernih, naprednih, u svjetske tokove uključenih kolega izazvati stereotipno snebivanje nad našom zaostalošću, nad našim aboriginskim kroatističkim ognjištarenjem – što, dakako, više govori o modernizmu snobova nego o zaostalosti ognjištara…”, pišu, među ostalim, kroatisti i ističu kako znaju da je engleski međunarodni jezik znanosti i da je za međunarodni ocjenjivački sud najprikladniji.
Poput multinacionalke
“No, nije prihvatljivo, dapače potpuno je neprihvatljivo, da se u službenim dokumentima u Republici Hrvatskoj bilo kojem jeziku i na bilo kojoj razini daje ikakva prednost pred hrvatskim jezikom”, navodi se u Otvorenom pismu.
“Dosad smo se s takvom praksom susretali valjda samo u postupcima multinacionalnih kompanija koje su smatrale izlišnim da svoje dokumente prilagode podneblju u kojem djeluju i primitivnome jeziku kojim se puk ondje služi, pa su ih hrvatski zakoni na to morali prisiljavati. Zgroženi smo činjenicim da isti kolonijalni mentalitet vlada i u onih koji bi trebali biti perjanice hrvatske znanosti i da se o tome uopće moramo očitovati”, stoji dalje u podužem pismu u kome se, među ostalim, ponovno govori o skandaloznom odnosu prema humanističkim znanostima, hrvatskom jeziku i nacionalnoj filologiji.
Otvoreno pismo Odsjeka za kroatistiku pobudilo je raspravu na znanstvenom portalu Connect koji povezuje hrvatske znanstvenike u domovini i dijaspori, ali i u široj akademskoj zajednici te nekim medijima. Na kritike Odsjeka za kroatistiku odgovorio je akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora HRZZ-a.
– Upravni odbor smatra da Odsjek za kroatistiku u svome pismu pogrešno tumači dio natječajne dokumentacije. Sva je natječajna dokumentacija na hrvatskome i engleskom jeziku. Samo je prijava koja ide recenzentu na engleskome jeziku – rekao je akademik Vretenar.
– Za humanističke znanosti predviđena je dvojezična prijava kako bi se uz recenziju na engleskom jeziku mogla dobiti i recenzija na hrvatskome jeziku, čime se proširuje krug kompetentnih recenzenata koji nisu u sukobu interesa s predloženim projektom – istaknuo je Vretenar.
Korak naprijed
– Traženo obrazloženje za podnošenje dvojezične prijave odnosi se samo na pojašnjenje radi uključivanja nacionalnog ili inozemnog recenzenta na hrvatskome jeziku, primjerice, radi nacionalno relevantne tematike, a utemeljenost obrazloženja procijenit će sama struka, odnosno Stalni odbor za humanističke znanosti Zaklade – dodao je Vretenar.
On smatra da je natječaj HRZZ-a korak naprijed prema objektivnoj i mjerodavnoj znanstvenoj i stručnoj recenziji.
Naime, kao što smo i mi u Jutarnjem listu mnogo puta upozoravali, hrvatska akademska zajednica je premala i previše interesno isprepletena da bi se mogla napraviti kvalitetna znanstvena recenzija.
Stoga nam je u recenziji i evaluaciji rada nužna pomoć međunarodnih recenzenata. No, ugrožava li pritom pisanje prijava za projekte HRZZ-a na engleskom jeziku, koji je lingua franca moderne znanosti, hrvatski jezik, kako to navodi Odsjek za kroatistiku u svom Otvorenom pismu?
– Više od 90 posto dokumentacije HRZZ-a je i na hrvatskom i engleskom jeziku. Samo je prijava na engleskom jeziku jer moguće je da recenzent ne zna hrvatski. Ne vidim kako bi time hrvatski jezik mogao biti ugrožen – rekao je Vretenar.
No, akademik Nemec se ne slaže. – Ne znam nijednu zemlju u Europi gdje se prijave za znanstvene projekte šalju isključivo na engleskom jeziku. Nisam protiv uporabe engleskog u znanosti i slažem se da krug recenzenata za znanstvene projekte, uključujući i one iz humanistike, treba proširiti i izvan Hrvatske – izjavio je Nemec.
– No, smatram da bi prijave za projekte trebalo pisati i na engleskom i na hrvatskom jeziku. Naposljetku, hrvatski je službeni jezik u našoj zemlji i mislim da bi kolege iz prirodnih i tehničkih znanosti trebali pisati svoje prijadloge i na engleskom i na hrvatskom jeziku jer će se samo tako razvijati naše strukovno nazivlje, što je počeo još Šulek – dodao je Nemec.
Protuustavan zahtjev
Odredbe natječajnog postupka HRZZ-a komentirao je i akademik Ranko Matasovićs Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta.
– Zahtjev HRZZ-a da predlagatelji projekata moraju obrazložiti ako žele prijavu poslati i na hrvatskom svakako je neprimjeren, a vjerojatno i protuustavan, jer je službeni jezik u ovoj zemlji hrvatski i građani imaju pravo s institucijama komunicirati na njemu – rekao je Matasović.
– S druge strane, HRZZ ima pravo tražiti od znanstvenika da svoje prijave moraju sastaviti i na engleskom ili ih dati prevesti o svojem trošku, jer su inozemne recenzije objektivnije, a hrvatska je znanstvena zajednica premalena da bi se u domaćem ocjenjivanju projekata izbjegli sukobi interesa i pristranost. To se odnosi i na projekte koji se bave usko nacionalnim temama – dodao je Matasović koji misli da su se odredbe natječaja mogle drukčije formulirati.
– Zbrka bi bila izbjegnuta da je Zaklada tražila da svi projekti imaju sažetak na hrvatskome. Znanstveno obrazloženje projekta moglo se tražiti na engleskome, ne nužno i uz hrvatski izvornik ako on recenzentima nije potreban – zaključio je Matasović.
Maltretiranje
Filozof dr. Pavel Gregorić s Hrvatskih studija smatra da HRZZ u nekim humanističkim disciplinama nije trebao tražiti prijavu na engleskom jeziku.
– HRZZ je pogriješio samo utoliko što je nepotrebno opteretio jedan dio humanističkih znanstvenika – one koji se bave nacionalnom poviješću, jezikom i kulturom – da sastavljaju svoje projektne prijave na engleskom jeziku. Ako će prvu selekciju tih prijava raditi domaći stručnjaci, a drugu meritorni strani stručnjaci, onda će ovi potonji zasigurno znati dovoljno hrvatskoga da mogu procijeniti prijave, tako da engleska verzija takvih projektnih prijava nije potrebna – rekao je Gregorić.
– Tražiti znanstvenike iz ostalih polja humanistike i ostalih područja znanosti da uz složenu projektnu prijavu na engleskom troše vrijeme i za sastavljanje hrvatske verzije čisto je maltretiranje – zaključio je Gregorić.
