U emisiji Nedjeljom u 2, prikazanoj 2. veljače 2014. godine, imali smo prilike gledati gospođu Jasminu Jovev koja je hrabro istupila pred javnost i sve nas upoznala s okolnostima počinjenja nekih kaznenih djela kojima je osobno svjedočila i za koje (kako sama navodi) ima i dokaze koji su proslijeđeni Državnom odvjetništvu i USKOK-u. Treba svakako pohvaliti istup svakoga tko se odluči na takav korak i usmjeri pažnju na one koji koriste svoj položaj da bi na račun svih nas ostvarili korist za sebe, jer da su u posljednjih 20 godina javno istupali svi koji su nešto znali, vrlo vjerojatno danas ne bi bili u situaciji u kojoj jesmo, no ni u ovoj situaciji nije baš sve tako jednostavno kako na prvi pogled izgleda.
Većina javnosti sada zasigurno očekuje neku veliku i hitnu akciju policije, DORH-a USKOK-a i svih ostalih nadležnih organa koji bi po zakonu tu nešto trebali poduzeti, a već nekoliko sati nakon javnog istupa gđe. Jovev ista ta javnost će biti sigurno razočarana kada takva reakcija državnih tijela izostane.
JAVNI ISTUP MOŽE OTEŽATI ISTRAGU
Razloga za to je nekoliko, ali najvažniji je onaj da je ovakav javni istup mogao samo otežati istragu nadležnih tijela koja se možda već provodi ili bi možda trebala biti pokrenuta. Istraga se ne pokreće zato što je netko na javnoj televiziji nekog drugog optužio za kazneno djelo, već zato što postoji osnovana sumnja da je netko počinio kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora duža od 5 godina, a mora se provesti samo kada postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo za koje je određena kazna zatvora duža od 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Ovdje je potrebno napomenuti da je za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti propisana kazna do 5 godina zatvora (eventualno ako je ostvarena znatna materijalna dobit propisano je do 12 godina zatvorske kazne), pa DORH nije ni dužan pokrenuti istragu u ovom slučaju. Ako uzmemo hipotetsku situaciju (budući da bi bilo krajnje neprimjereno nekome stavljati na teret bilo kakvo kazneno djelo za koje nije službeno ni optužen) u kojoj je sve što je gđa. Jovev izjavila točno, DORH mora pokrenuti postupak i bar izvršiti izvide (što je u vrijeme pisanja ovoga teksta i najavljeno) temeljem kojih će pokrenuti istragu, ali problem je u činjenici što se neke radnje DORH-a i USKOK-a rade tajno, sve iz razloga kako bi se mogli osigurati dokazi eventualno počinjenih kaznenih djela. Do problema dolazi u slučaju ovakvog javnog istupa, jer eventualni počinitelj kaznenog djela može biti siguran da će se DORH sada pozabaviti njime (ukoliko se već ne bavi), pa postoji vjerojatnost da će i pokušati prikriti tragove kaznenog djela koje je počinio.
HOĆE LI DOKAZI BITI ZAKONITI?
Drugi problem u cijeloj ovoj priči su dokazi za koje gđa. Jovev tvrdi da ih ima. Na koji način su ti dokazi prikupljeni? Jesu li prikupljeni na zakonit način? Jeli riječ o dokumentaciji koju je neovlašteno uzela sa svog radnog mjesta po nalogu suca istrage? U ovom slučaju puno je pitanja, ali je sigurno da Zakon o kaznenom postupku točno propisuje što može biti dokaz i na koji način dokazi moraju biti prikupljeni. Vrlo lako se može dogoditi da u pojedinom slučaju bude riječ o dokazima koji su prikupljeni na nezakonit način i koji se ne mogu koristiti u kaznenom postupku, već mogu poslužiti samo kao indicije kako bi se pronašli drugi dokazi. A što ako drugih dokaza ne bude? Ili što ako drugih dokaza više ne bude? Nije cilj kaznenog postupka da se protiv nekoga digne medijska hajka, već da netko bude i kažnjen ako je počinio kazneno djelo i da mu se oduzme imovinska korist koju je ostvario kaznenim djelom.
ODGOVORNOST ZA KAZNENO DJELO POSTOJI I KAD JE ONO POČINJENO PO NALOGU
Treći problem tiče se situacije kojoj je gđa. Jovev sama sebe izložila. Odmah nakon završetka emisije Nedjeljom u 2, društvenim mrežama su se počele širiti čestitke gđi. Jovev i pohvale svim zviždačima. I osobno ovim putem upućujem čestitke svim zviždačima, ali potrebno je neke stvari uzeti s rezervom. Zviždači su osobe koje javno upozoravaju na nepravilnosti (često nezakonitosti) u ponašanju drugih (najčešće utjecajnih) osoba, što znači da zviždači imaju saznanja o počinjenu kaznenih djela i o tome javno govore. Nešto je drugačija situacija kada zviždač izađe u javnost sa tvrdnjom da je osobno počinio neko kazneno djelo, ali po nalogu neke druge osobe. U ovoj situaciji zviždač je počinitelj kaznenog djela, a osoba koja mu je dala nalog je poticatelj na počinjenje kaznenog djela. Poticatelj može biti strože kažnjen od počinitelja, ali i ne mora. Činjenica da je netko počinio kazneno djelo po nalogu nadređene osobe, ne oslobađa njega samoga od odgovornosti za počinjenje kaznenog djela. U dosadašnjim slučajevima zviždača imali smo priliku čuti o tome kako su zviždači iz moralnih razloga prijavljivali kaznena djela za koja imaju saznanja da su počinjena, ali sada po prvi put imamo slučaj u kojemu zviždač govori da je sam počinio kazneno djelo, ali po nalogu nadređene osobe. Zakon o USKOK-u predviđa i status krunskog svjedoka (poznatijeg kao pokajnika), a riječ je o svjedoku kojemu se DORH pisanim putem obveže da ga neće progoniti ukoliko bude svjedočio protiv nekoga, ali problem je u tome što je status krunskog svjedoka predviđen za članove zločinačkih ordinacija u postupcima protiv zločinačkih organizacija. Sigurno je samo da će biti zanimljivo vidjeti na koji način će se rasplesti situacija u ovom slučaju i kako će DORH i USKOK sada reagirati.
PROBLEM S BOLOVANJEM
Četvrti, među svim ovim problemima sigurno najmanji, jest činjenica da je gđa. Jovev javno izjavila kako joj je zaprijetio otkaz ugovora o radu i kako je nakon toga otvorilabolovanje te kako je u trenutku gostovanja u emisiji bila na bolovanju. Ukoliko je situacija takva da je netko otišao na bolovanje, a bez da je za to postojao stvarni razlog, može rezultirati time da će poslodavac sigurno od HZZO-a tražiti nadzor liječnika opće medicine koji je odredio bolovanje, a za radnika može utvrditi da je počinio tešku povredu radne obveze i temeljem toga mu uručiti izvanredni otkaz ugovora o radu. U ovakvoj situaciji posljedice bi mogla snositi i gđa. Jovev i njezin liječnik, naravno, samo ako bi se utvrdilo da je došlo do zlouporabe bolovanja i da za njega nije postojao opravdani razlog, već je ono određeno samo radi izbjegavanja obveza iz radnog odnosa.
Zbog svih ovih razloga i postoji onaj dio naslova koji govori o ne baš promišljenom istupu, jer unatoč svim pohvalama koje se mogu uputiti takvoj gesti, javni istup u pogrešnom trenutku može ponekad donijeti više štete nego koristi.
Ono što je u cijeloj ovoj priči zasigurno pozitivno jest pritisak javnosti koji je nastao odmah nakon emisije. Sigurno je da će javnost u nekim stvarima biti razočarana jer rezultati ovakvog istupa očekuju se sada i odmah, a kazneni postupak ipak se mora voditi prema nekim pravilima koja su vrlo strogo propisana Zakonom. No, javnost je sada alarmirana i sigurno je da će državne institucije paziti da temeljito odrade svoj posao, ako ni zbog čega drugoga, bar zbog javne osude koja je neminovna ukoliko bude propusta u njihovom radu. Ostaje nam i nada da će možda baš ovaj slučaj biti prekretnica i da će se dogoditi čudo pa se stvari više neće gurati pod tepih, a da će se osobe koje imaju saznanja o ovakvim ili sličnim slučajevima obratiti nadležnim institucijama i da ćemo konačno napustiti dobro poznatu praksu „pusti, tako se to radi“.
Piše: Goran Jarić, pravnopis.com
