Na današnji dan prije 14 godina preminuo je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Franjo Tuđman je preminuo od komplikacija izazvanih unutarnjim krvarenjem, 10. prosinca 1999. godine, u 23:15 sati, nakon četrdeset dana liječenja, u Kliničkoj bolnici Dubrava, u Zagrebu. Od 11. do 13. prosinca 1999. godine tijelo pokojnog Predsjednika izloženo je u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku gdje su mu tisuće ljudi iskazale posljednju počast. Pokopan je 13. prosinca 1999. godine u posebnu upravo izgrađenu grobnicu na ulazu u Mirogoj, iza crkve Krista Kralja.
O ulozi Franje Tuđmana u stvaranju samostalne i demokratske Hrvatske, kao i njegovoj ostavštini, sinoć su na okruglom stolu kojeg su organizirali Zaklada hrvatskoga državnog zavjeta (ZHDZ) i Hrvatski memorijalni dokumentacijski centar Domovinskoga rata (HMDCDR) govorili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, saborski zastupnik Miroslav Tuđman, predsjednik utemeljitelja HDZ-a Milan Kovač, publicistica Jadranka Jureško Kero, general Damir Krstičević, te povjesničar Ante Nazor i u ime ZHDZ-a Srećko Prusina.
Tomislav Karamarko je istaknuo da je hrvatska budućnost samo u međusobnoj toleranciji i solidarnosti svih građana.
– Još ima onih koji se ne mogu pomiriti s nastankom samostalne hrvatske države, rekao je Karamarko dodavši da je ta država i njihova domovina te da će hrvatski narod čuvati njihovo pravo da budu slobodni građani svoje domovine.
Ocjenivši aktualnu vlast sebičnom, otuđenom i nesposobnom vlašću u kojoj vlada taština i neznanje, Karamarko je istaknuo da je vrijeme da HDZ preuzme odgovornost za budućnost Hrvatske.
Svjestan da budućnost imaju samo narodi koji sami pišu svoju povijest, predsjednik Tuđman je imao hrabrosti mijenjati povijest hrvatskoga naroda, rekao je Miroslav Tuđman, podsjetivši da je predsjednik Tuđman pisao i zalagao se za načela koja veliki nisu htjeli prihvatiti. Ocijenio je da je Franjo Tuđman državničkim umijećem u samo šet mjeseci doveo međunarodnu zajednicu da prizna Hrvatsku.
– Kasnije se suprotstavljao pokušajima revitalizacije zapadnoga Balkana, rekao je dodavši da je Bosnu i Hercegovinu gledao kao konfederalnu zajednicu, u kojoj bi hrvatski narod trebao biti jednakopravan drugim narodima.
Godine 2000. na vlast u Hrvatskoj došla je, rekao je Miroslav Tuđman, anacionalna koalicija, koja je odbacila općehrvatsku pomirbu i dijasporu te se odrekla Hrvata u BiH, a pod plaštem građanskoga i građana hrvatski narod u vlastitoj državi pretvorila u manjinu.
Prof. Tuđman smatra da su politička načela prvoga hrvatskog predsjednika još uvijek aktualna i živa te su kao takva potrebna za budućnost Hrvatske.
Publicistica i novinarka Jadranka Jureško Kero je navela da Amerikanci posebno drže do svoga utemeljitelja Georga Washingtona, koji je, kako je rekla, postao sastavni dio američkoga identiteta. Tuđman je stvorio hrvatsku državu, no unatoč tomu njegovi mu nasljednici na mjestu predsjednika države za to nisu zahvalni, ustvrdila je dodavši da ga upravo zato i napadaju.
Govoreći o predsjedniku Tuđmanu u Domovinskom ratu, general Damir Krstičević je podsjetio da je vrhovni zapovjednik ubrzo nakon ustrojavanja oružanih snaga nastojao kod njih razviti zapadnu vojnu doktrinu.
– Zato su ministar obrane Gojko Šušak i predsjednik Tuđman još tijekom rata angažirali američku tvrtku MPRI koja se bavila transferom vojnoga znanja, podsjetio je.
Po riječima Ante Nazora, strpljivost i spremnost na kompromise bili su iznimno političko umijeće predsjednika Tuđmana kojim je štitio živote i dobivao u vremenu za političko, a na kraju i vojno rješenje u pitanju oslobođenja hrvatskoga teritorija i zaustavljanju rata u BiH.
Milan Kovač je ustvrdio da predsjednik Tuđman nije nikad spominjao podjelu BiH nego je uvijek inzistirao na pomoći Hrvatima da budu konstitutivni i jednakopravni s druga dva naroda u BiH.
