Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Nikica Gabrić i Edvin Jurin: Želimo 15 milijuna stranih umirovljenika na odmoru na Jadranu

Nikica Gabrić i Edvin Jurin: Želimo 15 milijuna stranih umirovljenika na odmoru na Jadranu

Podijeli
Twitter
WhatsApp

Strani turist u Hrvatskoj prosječno ostaje devet dana. Naš je cilj da dovedemo ljude koji će ovdje boraviti između 100 i 180 dana.

Da se u našoj zemlji dobro odmore, kvalitetno hrane, povoljno liječe i uživaju u našim prirodnim i povijesnim znamenitostima. Oni će dobiti kompletnu uslugu i ugodan odmor, a Hrvatska novi model razvoja koji zemlju može izvući iz recesije.

Profitirat će svi, od privatnih iznajmljivača apartmana, do novih hotela. Od građevinaca do proizvođača hrane. Od ugostitelja do kulturnjaka.

Turistička sezona više neće trajati dva mjeseca, nego 365 dana u godini.

Tvrdi to prof. dr. Nikica Gabrić, ugledni hrvatski oftalmolog i osnivač Nacionalnog foruma, koji je za Slobodnu Dalmaciju pristao detaljno predstaviti megaprojekt Hrvatske kao Floride Europe, ideju koju, zajedno s iskusnim ekonomistom mr. Edvinom Jurinom, priprema već nekoliko godina.

Oni žele uživati

– Florida je ovdje upotrijebljena kao metafora. Kad vrh šestara stavite negdje oko Rijeke i napravite krug od kojih petstotinjak kilometara, vidite da Hrvatskoj nadohvat ruke živi 75 milijuna ljudi čiji je indeks bogatstva 144 u odnosu na europski prosjek. Od čega je 15 milijuna umirovljenika koji su čitav život radili i koji sada žele uživati. Te ljude planiramo dovesti u Hrvatsku i tako proširiti broj potrošača: kad nam već izvoz iz godine u godinu pada, domaću ekonomiju možemo ozdraviti dovodeći joj nove turiste koji će kupovati njezine proizvode i usluge – kaže dr. Gabrić.

Ljudi treće životne dobi jedna su od ciljanih populacija. Oni bi hladne austrijske, njemačke ili norveške zime mogli zamijeniti onim umjerenim, mediteranskim, u nekom od dalmatinskih gradova.

Ili u privatno iznajmljenim apartmanima, ili u potpuno novim naseljima. Na raspolaganju bi imali sve: od kvalitetne ekološki uzgojene hrane, do zdravstvene skrbi.

– Umirovljenik u Norveškoj živi sam, zimi ima 16 sati mraka dnevno i nema mu tko očistiti snijeg ispred kuće. U Hrvatskoj ne bi imao takvih briga. Mogao bi u Splitu uživati u Dioklecijanovoj palači i Meštroviću, pogostiti se u dobroj konobi, kušati domaće vino, otići na koncert i imati cijelo vrijeme liječnika nadohvat ruke – ističe Gabrić.

Liječenje stranaca pokrivalo bi njihovo zdravstveno osiguranje. Liječničke preglede, jednako kao i operativne zahvate.

Plava i zelena magistrala

Jurin, koji je dugo godina bio šef marketinga ACY-ja, ističe da ovaj projekt može integrirati niz gospodarskih grana u Hrvatskoj. U stručnom radu koji je na tu temu zajedno s Gabrićem izradio prije dvije godine posebna je pažnja poklonjena zdravstvenom turizmu.

U razgovoru za “Slobodnu” on promovira ideju povezivanju dviju nacionalnih magistrala, plave i zelene.

– Proizvođači voća i povrća iz Slavonije mogli bi turistima plasirati svoje proizvode u Dalmaciji. Proizvođači maslina i vina također. Ljudi više neće morati prolijevati mlijeko koje proizvedu. Doći će stranci koji će ga htjeti kupiti – kaže Jurin, uvjeren da ovakva strategija Hrvatskoj može donijeti neprocjenjivu dugoročnu korist.

Stranci ne bi bili getoizirani u zatvorena naselja, nego bi se poticala njihova socijalizacija s lokalnom sredinom.
Bilo kroz kupnju autohtonih domaćih proizvoda, ili kroz organizaciju izleta, posjećivanje koncerata, obilazak parkova prirode i starih gradskih jezgri.

Projekt cilja i na Hrvate koji žive vani, i koji bi se, nakon okončanja radnog vijeka, željeli vratiti u Hrvatsku, i živjeti ovdje bar dio godine.

A svi oni, ističu u Nacionalnom forumu, trebat će proizvode koji nastaju u Slavonskom Brodu, Karlovcu, Osijeku ili Splitu.

– Projekt smo već predstavili u Bruxellesu i dobili pozitivne reakcije. Javili su nam se i australski Hrvati, koji su zainteresirani za ulaganje. Hrvatska doista može postati Florida Europe – kaže dr. Gabrić. Projekt Nacionalnog foruma, uvjeren je Gabrić, doista može preporoditi Hrvatsku: osigurati njezinim građanima zaposlenje, spriječiti odljev mladih u inozemstvo i na dugi rok zajamčiti demografski opstanak Hrvatske.

MARINA KARLOVIĆ SABOLIĆ

 

Dubrovnik zarađuje manje od Innsbrucka

Dubrovnik je svjetski biser, a Hrvatska od njega zaradi manje od 500 milijuna eura godišnje. Innsbruck, Beč, Prag zarade po deset milijardi eura. Zašto? Jer turist u Dubrovniku obiđe zidine i nakon tri dana nema više što u gradu raditi. Da Amerikanci ili Talijani imaju Dubrovnik, na njemu bi zaradili 50 milijardi eura – uvjeren je Nikica Gabrić.

Projekt Hrvatske kao europske Floride nudi drukčiji pristup turizmu u Dubrovniku: onaj koji strancu neće dati samo zidine, nego cjelovitu ponudu koja će se protezati od Stona do Prevlake. I od koje će svi na tom potezu imati koristi, ne samo oni koji imaju nekretninu u staroj gradskoj jezgri.

Tko sve može profitirati

PRIVATNI IZNAJMLJIVAČI APARTMANA, OBITELJSKI HOTELI – turistička sezona će se produljiti na 365 dana

RESTORANI I BAROVI – umjesto sezonskog rada, većina će moći svoje usluge pružati tijekom čitave godine;

OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA, PREHRAMBENA INDUSTRIJA – proizvođači zdrave hrane moći će plasirati svoje proizvode;

GRAĐEVINARI, PROIZVOĐAČI NAMJEŠTAJA – dolazak stranih turista zahtijevat će gradnju novih smještajnih kapaciteta;

KULTURNE INSTITUCIJE (MUZEJI, KAZALIŠTA, KONCERTNE DIREKCIJE) – veći priliv gostiju tijekom čitave godine;

MEDIJI (NOVINE, LOKALNE RADIO I TV POSTAJE) – mogućnost pokretanja izdanja i programa na engleskom, njemačkom, talijanskom…

OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA, BANKE, IT INDUSTRIJA – dobit će priliku pratiti zahtjeve novih gostiju u Hrvatskoj;

LIJEČNIČKE ORDINACIJE I HRVATSKE KLINIKE – moći će svoje usluge nuditi strancima – po jednakoj kvaliteti, ali neusporedivo nižim cijenama nego u njihovim matičnim zemljama;

HRVATSKE AUTOCESTE, HRVATSKE ŽELJEZNICE – povećan promet turista povećat će prihode od cestarina i željeznica.

Ključni stupovi projekta
1. More, otoci i priobalje najveći su hrvatski resusr
2. U krugu od 500 kilometara živi 75 milijuna ljudi, od čega 15 milijuna dobrostojećih umirovljenika
3. Mediteranska klima osigurava ugodno vrijeme tijekom cijele godine
4. Hrvatska je sigurna i stabilna zemlja
5. Troškovi života u Hrvatskoj još uvijek su manji nego oni na sjeveru Europe

slobodnadalmacija

Podijeli
Twitter
WhatsApp