Novi Ustav prvi put u povijesti Hrvatske otvara mogućnost da se ukinu županije i uvedu regije. Iako je HDSSB tražio da već sada u nacrt promjena uđe podjela na pet regija, i to Slavoniju i Baranju, Dalmaciju, Grad Zagreb, Jugozapadnu Hrvatsku i Sjeverozapadnu Hrvatsku, SDP to nije prihvatio. No, prihvaćeno je da se u Ustav unese definicija da su “jedinice regionalne samouprave županije i regije”.

Iako HDSSB-u nije prošao cijeli plan, bili su zadovoljni te su najavili da će podržati izmjene Ustava.

Uvjeti za referendum

Prvi put u povijesti u Ustav tako ulaze regije, a time je stvoren temelj za novu, regionalnu podjelu Hrvatske.

U svim člancima Ustava izbačena je riječ “područna” i zamijenjena riječju “regionalna”, kako je predložio HDSSB.

Osim te izmjene, u nacrt ustavnih promjena ušlo je i nezastarijevanje kaznenih djela teških ubojstava.

Kako bi se izbjegla sumnja da je taj prijedlog vezan uz Lex Perković, predloženo je da taj članak na snagu stupi tek 1. siječnja, u isto vrijeme kad i Zakon o pravosudnoj suradnji, odnosno primjena europskog uhidbenog naloga.

Smanjen je i broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma s oko 400 tisuća na 200 tisuća.

Uz to, ni jedan referendum više neće biti valjan ako na njega ne izađe 40 posto građana. Propisana su i pitanja o kojima se ne smije odlučivati na referendumu.

Zaštita manjina

Time je prihvaćen prijedlog Laburista prema kojemu se referendum neće moći raspisati o pitanjima koja ograničavaju ili smanjuju ljudska prava, otkazuju međunarodne ugovore ili su vezana uz proračun, nacionalnu sigurnost i izbor i imenovanja u Saboru.

Upravo je taj dio važan SDP-u kako bi se izbjeglo raspisivanje referenduma o ćirilici.

Postoji i alternativni prijedlog Laburista oko valjanosti provedenog referenduma koji nije ušao u nacrt, no tijekom javne rasprave podržala ga je većina stručnjaka i nevladinih organizacija, a navodno se u vezi s tim još vode konzultacije.

Prema tom prijedlogu, valjanost referenduma različito bi se ocjenjivala, ovisno o onome što se referendumom mijenja – Ustav, organski zakon ili obični zakon.

Tako bi odluka na referendumu kojom bi se mijenjao Ustav vrijedila ako bi se za taj prijedlog izjasnilo više od 50 posto od ukupnog broja birača.

Za organski zakon bilo bi potrebno više od 35 posto, a za obični zakon više od 25 posto ukupnog broja birača.

Samo HDZ protiv

Dogovoreno je i da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosi u proceduri propisanoj za donošenje Ustava, u tri koraka i dvotrećinskom većinom. Ustavni zakon time bi dobio snagu Ustava, a ne bi imao snagu organskog zakona, kao što je sada.

U nacrt je ušao i prijedlog Jadranke Kosor o radu Hrvatskoga sabora. Riječ je o tome da se saborska stanka skrati za mjesec dana.

Prijedlog ustavnih promjena nisu podržali HDZ-ovci koji su tražili da se posebno propiše i nezastarijevanje ubojstava što ih je počinio jugoslavenski komunistički režim, no to nije prošlo na radnoj skupini. HDZ-ovci su, inače, nakon svađe Vladimira Šeksa sa šefom Odbora za Ustav, Peđom Grbinom, napustili Odbor i više nisu sudjelovali u njegovu radu.